Program diplomskog studija; nastavnički

Šifra predmeta: K2205/ 132965 

ECTS: 3

Nositelj: izv.prof.dr.sc. Maja Brust Nemet

Nastava ukupno: 15P+15S+15V

Sadržaj predmeta: 

Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s posebnim potrebama. Definicije i terminologija posebnih potreba. Klasifikacija i etiologija posebnih potreba. Povijesni položaj i stavovi prema osobama s posebnim potrebama. Zakonske odrednice i značaj ranog otkrivanja  i  ranog  stručnog  tretmana  djece  s  teškoćama  u  razvoju. Timski rad u procesu dijagnosticiranja, odgoja, obrazovanja i rehabilitacije. Sustav odgoja i obrazovanja i rehabilitacije. Stereotipni stavovi. Filozofija inkluzije. Integrirani odgoj i  obrazovanje  djece  i  mladeži  s  teškoćama  u  razvoju. Marginalizirane skupine,  suvremene  tendencije i građanski odgoj. Socijalna i pravna skrb o djeci s teškoćama u razvoju. Praktični problemi uključivanja  djece  s  teškoćama  u  razvoju  u  redovnu  školu. Darovitost,  osobnost,  kreativnost.  Darovito  dijete  u  obitelji i školi. Obogaćeni programi praćenja i vođenja darovite djece i mladeži. Elementi cjelovitog sustava potpore darovitima. Pojam marginalnih grupa, procesi i dimenzije marginalnosti. Kompetencije suvremenog učitelja.

Menadžment škole i vođenje razreda. Pravila i disciplina. Suradnja u školi, s roditeljima i zajednicom. Cjeloživotno učenje i profesionalni razvoj.      

Ishodi:

1. Klasificirati, komentirati i podržati u svome radu odredbe zakona, pravilnika i drugih dokumenata koji uređuju sustav odgoja i obrazovanja, učiteljsku profesiju i reguliraju integrirani odgoj i obrazovanje.
2. Argumentirati razlike među ključnim pristupima učenicima s poremećajima u ponašanju, darovitim, učenicima s razvojnim teškoćama i teškoćama u učenju kao i potrebe učenika iz različitih sociokulturnih skupina te razviti i primijeniti tehnike i instrumente koji će omogućiti učeniku da samostalno provjerava svoje napredovanje i prilagođava strategije učenja.
3. Podržati učenike s posebnim potrebama, socijalna i kulturalna obilježja osoba s kojima dolazi u doticaj te znati učinkovito  odgojno i obrazovno djelovati kako bi se uspostavilo razumijevanje i uspjeh učenika.
4. Prepoznati i komentirati važnost uloge obitelji u učenju i cjelokupnom  razvoju djeteta i usvojiti oblike suradnje s roditeljima.
5. Identificirati i analizirati nepovoljne okolnosti i prepreke za učenje te inicirati aktivnosti usmjerene na unapređivanje poticajnog i sigurnog školskog ozračja te unaprjeđivanja kvalitete nastave.
6. Analizirati vođenje škole i razreda, prepoznati i primijeniti etičke i profesionalne vrijednosti u učećoj zajednici kroz poticanje cjeloživotnog učenja.

Literatura:

1. Bouillet, D. i Uzelac, S. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.
2. Jensen, E. (2004). Različiti mozgovi, različiti učenici – Kako doprijeti do onih do kojih se teško dopire. Zagreb: Educa.
3. Bouillet, D.  (2010). Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska literatura:

1. Senge, P. M. (2001). Peta disciplina: principi i praksa učeće organizacije. Zagreb: Mozaik knjiga.
2. Peko, A., Mlinarević, V., Buljubašić-Kuzmanović (2008):  Potreba unaprjeđivanja sveučilišne nastave. Odgojne znanosti. 10, 1. , str. 195-208,
3. Šprljan, K. A. i Rosandić, A. (2008). Krug znanja. Priručnik za učitelje, nastavnike i profesore. UNESCO (2009).
4. Policy guidelines on inclusion in education. Paris: UNESCO.

Šifra predmeta: K2202/ 132966

ECTS: 3

Nositelj: izv.prof.dr.sc. Rahaela Varga

Nastava ukupno: 15P+15S+15V

Sadržaj predmeta:

Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija,  naobrazba, izobrazba, školovanje. Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma. Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i zadaće nastave.

Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja.

Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava.

Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja.

Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačkoprikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava. Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje. Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenje.

Ishodi:

1. Utvrditi i komentirati temeljne pojmove didaktike, različite didaktičke teorije, pravce i modele.
2. Predložiti i analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup nastavi.
3. Osmisliti nastavni sat primjenom suvremenih nastavnih strategija.
4. Kreirati materijal za samostalno učenje.
5. Pripremiti i argumentirati izbor nastavne tehnologije.
6. Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika.
7. Osmisliti i provesti jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike.

Literatura:

1. Bognar, L., Matijević, M. (2002.), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
2. Pranjić, M. (2005.), Didaktika. Zagreb: Golden marketing.
3. Meyer, H. (2005.), Što je dobra nastava? Zagreb: Erudita.
4. Peko, A. (1999.), Obrazovanje, U: Osnove suvremene pedagogije (ur.: Mijatović, A., Vrgoč, H., Peko, A., Mrkonjić, A., Ledić, J.), Hrvatsko pedagoško-književni zbor, Zagreb, str. 203.-223.
5. Jelavić, F. (1995.), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap.
6. Terhart, E.(2001.), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Dopunska literatura:

1. Desforges, C. (2001.), Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa.
2. Dryden, G., Vos, J.(2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.
3. Klippert, H. (2001.), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.
4. Meyer, H. (2002.), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.

Šifra predmeta: K2207/ 132968

ECTS: 3

Nositelj: doc.dr.sc. Marija Milić

Nastava ukupno: 15p+15S+15V

Sadržaj predmeta: 

1. Motivacija
2. Razumijevanje emocija – uloga emocija u procesu učenja
3. Poučavanje
4. Planiranje obrazovnog procesa
5. Mjerenje i ocjenjivanje znanja
6. Evaluacija rada učitelja
7. Grupni procesi i grupna dinamika
8. Upravljanje razredom i disciplina
9. Neprilagođeno ponašanje
10. Alternativni pristupi obrazovanju

Ishodi:

1. Argumentirati osnovne pojmove iz različitih teorija motivacije i emocija
2. Komentirati i usporediti alternativne pristupe obrazovanju
3. Analizirati i odabrati postupke za motivaciju učenika u nastavi
4. Kritički analizirati različite činitelje školskog (ne)uspjeha
5. Usporediti različite grupne procese i grupnu dinamiku
6. Kritički analizirati razredne procese i odabrati prikladne načine upravljanja razredom i disciplinom
7. Odabrati i planirati različite metode mjerenja i evaluacije znanja u pojedinim akademskim domenama

Literatura:

1. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M. i Miljković, D., (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP- VERN.

Dopunska literatura:

1. Barth, B. M. (2004). Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International.
2. Beck, M. (2000). Motivacija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Čudina-Obradović, , M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga.
4. Gossen, D. C. (2011). Restitucija – preobrazba školske discipline (2. izdanje). Zagreb: Alineja.
5. Grgin, T. (2004). Edukacijska psihologija (2. izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.
6. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja (4. Izdanje). Jastrebarsko: Naklada Slap.
7. Matijević, M. (2004). Ocjenjivanje u osnovnoj školi. Zagreb: Tipex
8. Woolfolk, A. (2012). Educational psychology (12th ed.). New York: Allyn and Bacon (poglavlje 10, 11, 12).
9. Vlahović-Štetić, V.(ur.), Vizek Vidović, V., Arambašić, L., Vojnović, N. (2005). Daroviti učenici: Teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja.
10. Članci iz tekuće periodike.

Šifra predmeta: K2101/ 99438

ECTS: 6

Nositelj: izv.prof.dr.sc. Elvira Kovač-Andrić

Nastava ukupno: 30P+30S

Sadržaj predmeta:

Predmet i zadatci metodike nastave kemije. Ciljevi i zadatci nastave kemije u osnovnoj školi. Analiza programskih sadržaja i udžbenika za osnovnu i srednju školu. Uvježbavanje komunikacije u obradi kemijskih sadržaja i socijalne komunikacije. Organiziranje nastavnih prostorija. Nastavne metode, sredstva i pomagala. Izrada pripreme za izvođenje nastavnog sata u redovitoj nastavi osnovne i srednje škole, izvanškolskim aktivnostima i natjecanjima. Primjena pedagoških i didaktičkih načela u nastavi kemije. Kriteriji i pristupi vrjednovanju znanja i samovrednovanje. Primjena računala u nastavi kemije. Mjere opreza, zaštite i prve pomoći u razredu. Razrada plana ploče i različitih načina pisanja pripreme. Pronalaženje optimalnih riješenja za rješavanje problema u realizaciji nastave kemije. Primjena dokimologije u oblikovanju i pisanju svih oblika pisanog vrednovanja učenika. Seminarski radovi praćeni probnim predavanjima, pokusima i PowerPoint prezentacijama iz aktualnih tema u području metodike nastave kemije, suvremenih dostignuća u kemiji i njihove primjene. Korištenje izvorne literature i primjena IKT u nastavi kemije.

Ishodi:

1. Organizirati rad u razredu sukladno propisanom kurikulumu.
2. Razviti načine asertivne komunikacije s roditeljima, kolegama i školskim osobljem.
3. Kritički prosuđivati način organizacije rada u školi s aspekta učitelja/nastavnika kemije, razrednika, člana Učiteljskog/Nastavničkog vijeća te drugih uloga koju može obavljati učitelj/nastavnik kemije u osnovnoj ili srednjoj školi.
4. Procijeniti nastavne strategije, metode, postupke i tehnike učenja za ostvarivanje ciljeva u nastavi kemije.
5. Odabrati kemijske pokuse za razvijanje učeničke prirodoslovne pismenosti u prikladnim i neprikladnim uvjetima u učionici te primjenjivati mjere opreza i zaštite u radu s kemikalijama.
6. Samoprocjeniti nastavni rad/samovrednovanje i refleksija provedenih nastavnih aktivnosti.
7. Podržati komunikaciju i suradnju s osobama izvan škole izmjenjujući iskustva i pronalazeći optimalna rješenja u realizaciji nastave.
8. Procijeniti potrebe pojedinog učenika prilikom kognitivno aktivnog učenja u cilju stjecanja znanja na višim kognitivnim razinama.

Literatura:

1. Sikirica, M., Metodika nastave kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
2. Sikirica, M., Zbirka kemijskih pokusa za osnovnu i srednju školu, Školska knjiga, Zagreb, 2011.
3. Svi od MZOS-a odobreni udžbenici, priručnici za nastavnike, radne bilježnice i zbirke zadataka za osnovne i srednje škole
4. Važeći Nastavni plan i program iz kemije za osnovne i srednje škole (MZOS)
5. Ispitni katalog za državnu maturu iz kemije (NCVVO)
6. Tečić, Ocjenjivanje napretka i vrednovanje postignuća učenika u školama, Exp-Edit Šibenik, 2006.
7. http://www.odu.edu/educ/roverbau/Bloom/blooms_taxonomy.htm
8. Bognar, L., M. Matijević (1993), Didaktika, Školska knjiga, Zagreb.
9. Jensen E. Super – nastava.  Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje, Zagreb: Educa
10. Matijević, M. (2004.) Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb.
11. Matijević, M., Radovanović, D. (2011.) Nastava usmjerena na učenika, Školske novine, Zagreb.
12. Priručnik za stručni ispit učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, (2006.), Zavod za školstvo Republike Hrvatske, Zagreb

Dopunska literatura:

1.  Journal of Chemical Education, Division of Chemical Education of the

American Chemical Society, New York

1. Education in Chemistry, The Chemical Society, Burlington House, London
2. Božin, S., Milović, S., Pašalić, A. i Schroder, B. (2011.): Svatko uči na svoj način, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb.
3. Bezinović, P., Marušić, I., Ristić Dedić, Z. (2012.): Opažanje i unapređivanje školske nastave. Agencija za odgoj i obrazovanje, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
4. Bruning L.i T.Saum (2008.) Suradničkim učenjem do uspješne nastave, Naklada Kosinj, Zagreb

Šifra predmeta: K2103/ 99603

ECTS: 5

Nositelj: 

izv.prof.dr.sc. Elvira Kovač-Andrić

Nastava ukupno: 60V

Sadržaj predmeta:

Izbor praktičnih vježbi iz nastavnih sadržaja kemije osnovnog i srednjeg obrazovanja i zagađenja okoliša, uključujući suvremene tehnike demonstracijskih pojedinačnih eksperimenata. Uvođenje studenata u metodiku i tehniku samostalnog izvođenja demonstracijskih pokusa iz područja opće, anorganske i fizikalne kemije.

Popis vježbi:

1. Mjere sigurnosti, prva pomoć, indikatori, rukovanje plinovima
2. Razdvajanje smjesa
3. Osnovni kemijski zakoni
4. Vodik i voda
5. Kisik i ozon
6. Dobivanje i svojstva klora
7. Sumpor
8. Dušik, amonijak i dušična kiselina
9. Elektrokemija
10. Zagađenost zraka
11. Zagađenost vode

Ishodi:

1. Utvrditi osnovna pravila laboratorijskog rada, mjere opreza i zaštite u kemijskom laboratoriju te osnovna pravila rukovanja kemikalijama i reagensima.
2. Razviti vještinu improvizacije izvođenja pokusa u neprilagođenoj sredini.
3. Odabrati učenje i poučavanje istraživačkim pristupom uz razvijanje kritičkog i kreativnog mišljenja.
4. Potvrditi razumijevanje temeljnih kemijskih koncepata te samostalno i metodički ispravno izvođenje pokusa.
5. Odabrati prikladne pokuse za razvijanje učeničke prirodoslovne pismenosti.
6. Integrirati stručna, metodička i pedagoška znanja u planiranju neposrednog odgojno – obrazovnog rada u nastavi kemije.
7. Samovrednovati  eksperimentalni rad (identificirati odstupanja i pogreške  tijekom ekperimentalnog rada te predložiti postupke njihovog uklanjanja).

Literatura:

1. Sikirica, M., Mrvoš-Sermek, D. i Mayer, V. (2000) Praktikum iz metodike nastave kemije, Skripta za internu upotrebu. PMF, Zagreb.
2. Mayer, V. (1991) Eksperimentalna nastava kemije. Školska knjiga, Zagreb.
3. Sikirica, M. i Korpar-Čolig, B. (2005) Praktikum iz opće kemije. Školska knjiga, Zagreb

Dopunska literatura:

Skripta za internu uporabu:

1. Majer: Eksperimentalna nastava kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1991
2. Perina, B. Mihanović: Ispitivanje onečišćenja zraka. SKTH/Kemija u industriji, Zagreb, 1998
3. B. Mihanović, I. Perina: Fizikalno i kemijsko ispitivanje zagađenosti vode, Školska knjiga, Zagreb, 1982

Šifra predmeta: K2105/ 191530

ECTS: 9

Nositelj:  izv.prof.dr.sc. Elvira Kovač-Andrić

Nastava ukupno: 90V

Sadržaj predmeta:

U osnovnoj školi, studenti su obvezni sudjelovati u 30 sati redovne nastave mentora, uključujući održavanje probnog i ocjenskog predavanja pred mentorom, razredom i kolegama studentima te aktivno sudjelovati u radu škole u skladu s preporukama mentora. Kroz pisanje pripreme i održavanje probnog i ocjenskog predavanja popraćeno pokusom, stječu iskustvo u neposrednoj nastavi kemije u razredu.

Studenti prate rad mentora u razredima osnovne škole; upoznaju se s pedagoškom dokumentacijom, sadržajem imenika, dnevnika i matične knjige, s načinom na koji se upisuje nastavni sat i  evidentira nazočnost učenika na nastavi; upoznaju se s problematikom roditeljskih sastanaka i konzultacija s učenicima i s roditeljima; dobivaju uvid u organizaciju škole, kalendar škole, stručne službe u školi, tip i razinu suradnje između roditelja i škole, obveze nastavnika i obveze razrednika; sudjeluju u analizi strukturnih elemenata i etapa nastavnog sata, te analizi uspjeha učenika na pojedinačnom istupu, kao i konačnog uspjeha na kraju polugodišta.

Ishodi:

1. Procijeniti organizaciju i rad škole te planiranje i ostvarivanje odgojno-obrazovnog programa osnovne škole.
2. Upravljati s pedagoškom dokumentacijom u školi .
3. Predvidjeti problematiku roditeljskih sastanaka i konzultacija, tip i razinu suradnje između roditelja i škole, obveze učitelja/nastavnika i obveze razrednika u školi.
4. Vrednovati učenički rad te probna i ocjenska predavanja kolega studenata.
5. Analizirati strukturne elemente i etape nastavnog sata u školi, što je stečeno kroz obvezu slušanja i analize niza predavanja mentora i svih probnih i ocjenskih predavanja kolega studenata.
6. Odabrati jasne i mjerljive ciljeve učenja u nastavi kemije u skladu s nastavnim programom.
7. Osmisliti, pripremiti i izvesti nastavni sat u osnovnoj školi u skladu s nastavnim planom i programom i načelima suvremene istraživačke usmjerene nastave kemije te isti samovrednovati.
8. Razviti praktično iskustvo u neposrednoj nastavi u razredu.  

Literatura:

1. M. Sikirica: Metodika nastave kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2003
2. N. Raos (urednik): Nove slike iz kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2004
3. M. Sikirica: Zbirka kemijskih pokusa za osnovnu i srednju školu, Školska knjiga, Zagreb, 2011
4. I. de Zan: Metodika nastave prirode i društva, Školska knjiga, Zagreb, 1999
5. S.K.Hall, Safety in the Laboratory, Lewis Publishers, 1994
6. Udžbenici i priručnici iz kemije i srodnih predmeta za osnovne škole

Dopunska literatura:

1. D. Grdenić: Povijest kemije, Školska knjiga, Zagreb, 2001
2. J.D.Heron: The Chemical Classroom: Formulas for Successful Teaching, American Chemical Society, 1996

Periodika:

1. Journal of Chemical Education, Division of Chemical Education of the American Chemical Society, New York
2. Education i Chemistry, The Chemical Society, Burlington House, London
3. Praxis der Naturwissenschaften, Aulis Verlag Eubner und co. KG, Koeln

ECTS: 5

Nositelji: Nastavnici i vanjski suradnici Odjela za kemiju

Nastava ukupno: 30P+15S